Spomenica rkt. župe Preslavnog Imena Marijina Donji grad Osijek 1887.-1974. Izvorna Predstavljena arhivska građa s dušom Donjograđana

OSIJEK - Uvodnim pjevanjem Mješovitog zbora župe Preslavnog Imena Marijina pod ravnanjem Ivke Vidaković u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku je 13. prosinca svečano otvoreno predstavljanje knjige “Spomenica rkt. župe Preslavnog Imena Marijina Donji grad Osijek 1887. - 1974. godine” prof. dr. Stjepana Sršana, ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku, koji je uz donjogradsku župu izdavač monumentalnog djela na 525 stranica.

Donjogradski župnik vlč. Ivan Jurić istaknuo je kako je listajući župske spomenice, po dolasku prije sedam godina u župu, ugledao povijesno blago o Donjem gradu i Osijeku, od sada dostupno javnosti, koje je „prošlost u sadašnjosti za budućnost“. “Prema izvorima utvrđeno je kako od 1714. datira gradnja današnje donjogradske rkt. crkve i ova večer otvara pripremu za proslavu 300. jubileja. U ovoj je knjizi jače rasvijetljena povijest župe i prijepori oko godine gradnje najstarijeg crkvenog objekta u Donjem gradu kapelice Marije Snježne, podignute prije 1704. godine kada je osnovana posebna gradska općina Osijek Donji grad (odnosno Perlavaroš, Unterstadt) ili ranije, nakon formiranja Donjeg grada sredinom 1699., a na čijim je temeljima započela 1895. gradnja nove, današnje kapelice Snježne Gospe. Sada imamo argumente za još temeljitije istraživanje“, kazao je Jurić. Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolita dr. Marin Srakić, uvodničar Spomenice, ističe posebnu stilsku i sadržajnu vrijednost koja se ogleda u “inteligentnosti pisaca spomenica, župnika što su znali čuti, vidjeti i mudro prokomentirati što se zbivalo, i to na lijepom hrvatskom jeziku.” „Prošle je godine priređivač objavio 10. svezak Kanonskih vizitacija, dok Spomenica detaljnije ulazi u život župe opisujući zajednicu i život Donjeg grada... Ovdje nailazimo na podatak kako je još 1927. u donjogradskoj župi održana Molitvena oktava (osmina) za jedinstvo kršćana, dakle nije bila samo kod kapucina u Osijeku. Opisan je i veličanstven Euharistijski kongres u Osijeku 1924., dolazak biskupa Strossmayera, posjet zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca u pratnji tajnika dr. Franje Šepera 1937., zatim šaljivi događaji, slučaj s tramvajem sa konjskom zapregom  kada je u Osijek došla struja... Knjiga je vrijedna Osječanima, za đake i atraktivna za čitanje s lijepim fotografijama“, pojasnio je Srakić, čestitajući priređivaču i zaslužnicima za objavljivanje. Radostan zbog Spomenice objavljene uz potporu Grada, gradonačelnik i donjogradski župljanin Krešimir Bubalo ponosno ističe kako je njegov stric vlč. Ivan Bubalo bio prvi donjogradski mladomisnik nakon 28 godina, služeći mladu misu 9. srpnja 1967., te je zaželio župi više djece koja će postati mladomisnici. „Slušajući bakine i djedove priče, upijajući donjogradski štih, uvijek sam ih rado primao i davao, obilazeći „ajnforte“ osluškivao život Donjeg grada, naše župe... Pozivam na čitanje Spomenice, u šetnju gradom iz priča naših baka u kojima ćemo vidjeti i naše korijene iz kojih crpimo našu budućnost“, dojmljivo je poručio Bubalo. Predstavljanje je kazivanjem izabranih ulomaka vodila župljanka prof. dr. Dubravka Smajić, napomenuvši kako je Spomenica 71. knjiga dr. Sršana, koji je preveo 22 knjige i objavio 182 znanstvena stručna rada! „Ovu su knjigu pisali donjogradski župnici, dodao sam predgovor i još koju riječ o župnicima, no mnogo novih podataka nisam pronašao i ostaje posla za istraživanje... Njome su obuhvaćena tri glavna vremenska razdoblja, prvo od 1918. do kraja 19. stoljeća, drugo između dva svjetska rata i treće 2. Svjetski  rat, kada je u bombardiranju Osijeka najgore prošao Donji grad, vrijeme „oslobođenja“ kada je nestala kalvarija, zabranjen vjeronauk, uvedeni veliki porezi, do 1974. kada je vrijeme bilo relativno dobro. Ovdje su brojne osobe, podaci materijalne naravi, a izvor je arhivska građa iz koje se mogu pisati seminari, izučavati. I sada bi valjalo pristupiti trećoj knjizi – monografiji Donjeg grada“, preporučio je Sršan, zahvalivši za suradnju Gradu Osijeku, župniku Juriću, tvrtkama Cesting i Tržnica, djelatnicima Državnog arhiva u Osijeku i tiskaru osječkoj Grafici.  

„Želimo li znati i vidjeti pravi život Donjeg grada od kraja 19. stoljeća sve do danas, onda je najbolje pratiti župnu spomenicu Donjeg grada. Spomenica nam prikazuje značajne događaje prvenstveno crkvene naravi u Donjem gradu, ali i svjetovne prilike, život ljudi, međusobne odnose, gospodarsku sliku i onaj donjogradski poseban duh ili „štih“ koji obilježuje Donjograđane od pamtivijeka. Donji grad je nešto posebno i ima svoj vlastiti život, svoju osobnost i značaj što ga razlikuje od ostalih dijelova Osijeka, ali je ipak njegova sastavna cjelina. Bez Donjeg grada ne bi Osijek bio ono što jest, a Donji grad mu daje posebno značenje i obilježje“, zapisuje (39.-40. str.) priređivač Sršan, priznajući kako je teško izdvojiti važnije događaje opisane u spomenici u tako velikom rasponu i obilju prikaza te na str. 49. otkriva: „Iz ove spomenice se vidi duša Donjograđana, cijelog Donjeg grada i svih prilika te neprilika, mogli bismo reći da ona može dobro poslužiti ne za jedan nego za više filmskih ili kazališnih scenarija, te pruža obilje građe za pisanje pojedinih radova i knjiga, to je dobri duh Donjograđana koji još uvijek živi... zabilježena tradicija, naš neponovljivi i romantični Donji grad“.
Nevenka Špoljarić
Snimio: Danijel Šafarik